Era digitalnog novca dovela je do toga da su „obični“ ljudi preuzeli ulogu brokera te su se odlučili investirati u digitalnu imovinu iz udobnosti svog doma.
Pravna regulacija kriptovaluta razlikuje se od države do države.
Hrvatska nema Zakon o kriptovalutama, no to ne znači da trgovanje kriptovalutama nije uopće regulirano. Postojeći Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije.
Virtualne valute nisu u Republici Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja, nisu strano sredstvo plaćanja, a nisu niti elektronički novac.
Što su onda i kako su regulirane?
Na kriptovalute se odnosi Zakon o porezu na dohodak po osnovi kapitalne dobiti, što će biti detaljnije pojašnjeno u nastavku teksta, u dijelu u kojem se objašnjava porezni tretman kriptovaluta.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kao obveznika mjera koje propisuje, navodi i pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te djelatnošću pružanja skrbničke usluge novčanika.
U Republici Hrvatskoj Hrvatska narodna banka ne obavlja nadzor nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom. Međutim, u dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine, nadzor nad radom takvih subjekata obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i to s aspekta primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Za onaj dio poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.
Na stranici HANFA-e se nalazi i popis osoba koje su obavijestile HANFA-u da obavljaju djelatnosti pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.
Kao što je rečeno, pravna regulativa koja bi se bavila pitanjem kriptovaluta gotovo da ne postoji, izuzev dijelom u pitanjima koja se bave sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma i to zbog saznanja o kriminalnim radnjama (pranje novca, prijevarna postupanja, hakerski napadi).
EU TRETMAN
Europska unija radi na novim propisima kako bi se iskoristili potencijali te ograničili rizici kriptoimovine. Potrebno je osigurati pravni okvir u vezi s kriptoimovinom, podržati tehnološke inovacije te ukloniti eventualne prepreke korištenju novih tehnologija.
Na razini Europske unije priprema se regulativa kojom bi se reguliralo kriptotržište. Riječ je o regulatornom okviru (prijedlog Uredbe o tržištima kriptoimovine, engl. Markets in Crypto-assets Regulation, MiCA) kojom bi se regulirali subjekti koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice usluge skrbništva i upravljanja kriptoimovinom u ime trećih strana te savjetovanja o kriptoimovini. Tako bi prema Uredbi usluge u vezi s kriptoimovinom smjele pružati samo pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u državi članici EU-a, a koje su dobile odobrenje za pružanje takvih usluga od nadležnog nadzornog tijela, kao što je sada slučaj s investicijskim društvima. Regulativom bi se regulirali i izdavatelji kriptoimovine koji namjeravaju nuditi kriptoimovinu ili tražiti uvrštenja na platforme za trgovanje kriptoimovinom u EU-u.
POJAM KRIPTOIMOVINA, KRIPTOVALUTE, TOKENI
Što su kriptoimovina, kriptovalute, tokeni?
Kriptoimovina je digitalna imovina koja se može koristiti kao sredstvo razmjene ili za ulaganja. Za razliku od tradicionalnog bankarstva, nema potrebe za središnjim registrom – temelji se na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija koja omogućuje sigurno bilježenje transakcija putem mreže računala. Transakcije su privatne; ne odrađuje ih niti za njih jamči središnja banka ili neko javno tijelo. “Kripto” u nazivu sugerira sigurnost, budući da se radi o zaštiti kriptografijom.
Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca. Djeluje na osnovi kriptografskih algoritama. Ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države i postoje samo u elektroničkom obliku. Najpoznatija su vrsta kriptoimovine.
Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.
POREZNI TRETMAN KRIPTOVALUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Porezna uprava je dana 19. ožujka 2018. g. dala sljedeću uputu i to zbog učestalih upita o načinu utvrđivanja dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka koje fizičke osobe ostvaruju trgovanjem kriptovalutama. Prema Zakonu o porezu na dohodak dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Primicima po toj osnovi smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, odnosno između ostalog i primici od instrumenata tržišta novca. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.
Prema Poreznoj upravi trgovanje bitcoinima smatra se financijskom transakcijom, sukladno presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. te se slijedom prethodno navedenog, na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te kripto, odnosno virtualne valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja.
NASLJEĐIVANJE
Najveći je izazov s kriptovalutama to što je teško doći do njih nakon što korisnik umre jer su gotovo uvijek zaštićene brojnim šiframa i enkripcijama. Upravo je sigurnost jedna od karakteristika kriptovaluta.
Da bi se pristupilo većini kriptonovčanika, potreban je privatni ključ, nasumična kombinacija brojki i slova, nešto slično vrlo jakoj lozinki.
Kriptoburze koje nude uslugu skrbništva za valute mogu raspolagati imovinom vlasnika i nakon njegove smrti, no glavnina njih ne koristi tu uslugu, već ima privatne ključeve.
S obzirom na to da tvrtke koje nude opciju skrbništva imaju pristup korisnikovom privatnom ključu jedno od rješenja moglo bi biti imenovanje nasljednika od strane korisnika.
Korisnike stoga treba educirati o posljedicama koje mogu nastupiti njihovom smrću te time o riziku da njihov kapital ostane iza njihove smrti zauvijek nedostupan
BE PART OF THE FUTURE
Gospodarske, financijske i tehnološke djelatnosti koje doživljavaju brzi rast, kao što je to slučaj s kriptovalutama, često predstavljaju iskušenje za zakonodavstva svih država.
Činjenica je da se uspostavljaju novi poslovni modeli koji nisu ili su samo djelomično regulirani. To ne znači da iste nisu legalne, već da se zakonodavstvo i državni nadzor postupno usklađuju s takvim djelatnostima tako da postupno uvode regulaciju i nadzor, uz oprez da time ne ugase djelatnosti i poslovne subjekte koji obavljaju te djelatnosti, već da omoguće njihov daljnji razvoj.
Cilj jest omogućiti razboj tehnologije, a s druge strane zaštititi potrošače.
Potrošači možda nisu niti svjesni da su kriptovalute sadašnjost i budućnost.
Ipak, najveća opasnost prijeti potrošačima od nerazumjevanja funkcioniranja kriptovaluta i zato je isto potrebno učiniti razumljivim prosječnom čovjeku, odnosno postati sastavni dio financijske pismenosti.
Kriptoimovina je računalni program jednako kao računalne i mobilne aplikacije. Upravo nam razvoj računalnih i mobilnih aplikacija govori o tome da o tržišnim aktivnostima u razvoju tehnologije ovisi koje ćemo sve vrste kriptoimovine još vidjeti i koje će od njih biti korištene u budućnosti.
